|
U svakome društvu duboko je ukorijenjen niz predrasuda i stereotipa. Često unaprijed donosimo sud ili mišljenje o nekomu ili nečemu, i to prije no što imamo dovoljno informacija o subjektu ili objektu našega stava. Kakva je percepcija o vozačima starije životne dobi? Je li to predrasuda da su vozači starije životne dobi opasni, spori i da smetaju u prometu? Ili možda stereotip da za vozača nisu bitne godine, nego zdravlje?
Koliko je neki vozač ili neka dobna skupina vozača opasna u prometu možemo znati samo ako napravimo usporedbu s nečim. Lijepo se kaže: „Ništa nije niti malo niti veliko dok se s nečim ne usporedi“! Koliko su vozači starije životne dobi u Hrvatskoj opasni u prometu, bit će nam jasnije kada ih usporedimo sa starijim vozačima u drugim europskim zemljama. Konzultirajući Izvješće Europske Komisije o činjenicama i brojkama o starijim osobama za 2020. (European Commission, Mobility and transport - Road safety, European Observatory for Road Safety) a koje se temelji na podacima baze podataka CARE (CARE je baza podataka o nesrećama koja je uspostavljena 1993. Odlukom Vijeća EU, kojom se obvezuje države članice da dostavljaju godišnje podatke o prometnim nesrećama) razvidno je za sve zemlje EU da se vozači starije životne dobi (stariji vozači – seniori - osobe u dobi od 65 godina i više) izdvajaju se od ostalih dobnih skupina po svojoj visokoj fizička ranjivost. Zbog te ranjivosti, imaju veće šanse umrijeti u prometu nego vozači drugih dobnih skupina. Seniori imaju najveću stopu smrtnosti nakon vozača do 24 godine starosti (broj smrtno stradalih na milijun stanovnika). Prema pokazatelju smrtnosti najlošije su ocijenjene zemlje na istoku EU, ali kada se promatra udio starijih osoba u ukupnom broju poginulih na cestama svih zemalja EU, seniori u nordijskim zemljama imali su veću smrtnost.
Broj smrtnih slučajeva smanjio se u dvije granične dobne skupine: -6% među 65-69 godišnjacima i -11% među osobama starijim od 85 godina. To su ujedno i dvije dobne skupine u kojima se broj stanovnika povećao najviše.
Ako se usporede svi smrtno stradali seniori, smrtno stradale starije osobe bile su češće žene (32% među starijim osobama i 22% među svim smrtno stradalima). Što se tiče načina sudjelovanje u prometu, starije osobe su imale vrlo visok broj smrtnih slučajeva kao pješaci, 33% poginulih (najviše u Rumunjskoj i Litvi) i kao biciklisti 17% (najviše u Belgiji i Nizozemskoj). Kao vozači automobila stradavaju manje (28%) od ostalih vozača (32%).
Stariji vozači više stradavaju u urbanim područjima (53%) u odnosu na ostale vozače (38%). Na cestama izvan naselja i na autocestama stradavaju manje nego ostali vozači. Stariji vozači češće stradavaju na raskrižjima (19%) u odnosu na ostale vozače (12%). U prometu na cesti stariji vozači su sudjelovali rjeđe u nesrećama samo s jednim vozilom (37%) u odnosu na druge dobne skupine (44%). Ključni trendovi Broj smrtnih slučajeva starijih osoba na milijun starijih stanovnika iznad je prosjeka EU27 u središnjim i istočnoeuropskim državama članicama. Od zemalja članica na zapadu Portugal je daleko iznad prosjeka EU.
Ključni trendovi Smrtnost je važan pokazatelj stanja sigurnosti na cestama u zemljama EU. Treba usmjeriti pozornost na to da je mogućnost stradavanja starijih osoba veća ako je ukupna smrtnost za sve ostale dobne skupine u određenoj zemlji veća. Stoga je u analizama važno obratiti pažnju na omjer ili udio poginulih starijih osoba u ukupnom broju poginulih na cestama. Najveći broj zemalja članica iz srednje i istočne Europe imaju više starijih osoba u ukupnom broju smrtnih slučajeva što se može djelomično objasniti visokom smrtnošću svih sudionika u prometu, bez obzira na njihovu dob.
Ključni trendovi Broj smrtnih slučajeva starijih osoba porastao je između 2011. i 2018. za 3%, ali se smanjio ponovno od 2018. (s 4% između 2018. i 2019. te 23% između 2019. i 2020.). Od ukupnog broja smrtno stradalih na cestama (svih dobnih skupina zajedno) smanjio se za 34% tijekom istog razdoblja, a udio smrtno stradalih osoba starije dobi u ukupnom broju naglo je porastao do 2019. Ovaj udio je porastao s 22% u 2010. na 27% u 2019. Vidjeli smo prilično konstantan porast u ovom udjelu od 2011., dok je u 2019. zabilježena stagnacija. Ukupan broj smrtno stradalih na cestama samo se djelomično može objasniti porastom udjela starijih osoba u populaciji, koja je porasla s 18% na 21% između 2011. 2020.
Skupina seniora podijeljena je po dobnim kategorijama u tablici ispod. Najmanje smanjenje u broju smrtnih slučajeva javlja se u dvije vanjske dobne kategorije: -6% u skupini 65-69 godina, a -11% kod osoba starijih od 85. To su ujedno i dvije dobne skupine u kojima se stanovništvo najviše povećalo. Najveće smanjenje stradavanja (-37%) je u dobnoj skupini 75-79 godina, u kojoj se broj stanovnika najmanje povećalo.
Ukupno gledano za razdoblje 2011.-2020. u kojem se broj stanovnika povećao za 18%, nastradalih starijih vozača je manje za -20%. Evolucija smrtnih slučajeva starijih osoba za pojedine zemlje članice EU-a izračunava se usporedbom trogodišnjih prosjeka, tj. 2018.-2020. u odnosu na 2011.-2013. Korištenjem ovog indikatora trenda vidimo vrlo blagi pad od -3% u broju smrtno stradalih starijih osoba za EU u cjelini, što je činjenični status quo. Zemlje koje pokazuju najnepovoljniji trend su: Cipar, Bugarska, Rumunjska, Švedska i Nizozemska. Njemačka i Italija imaju najveći broj smrtnih slučajeva starijih osoba. Njemačka pokazuje blagi pad od 2011. dok se daljnji broj smrtnih slučajeva starijih osoba značajno smanjio od 2011.
Ključni trendovi
Ključni trendovi
Visoka tjelesna ranjivost starijih vozača jedan je od razloga visoke stope smrtnosti u ovome skupina: s istim utjecajem sudara, starije osobe obično pretrpe teže ozljede u odnosu na druge dobne skupine (npr. stariji su skloni prijelomima kuka). I kod sličnih ozljeda, kod starijih ljudi rane/ozljede teže će zacijeliti (podatci u Tematskom izvješću o sigurnosti na cestama - Seniori). Slika u nastavku prikazuje udio smrtnih slučajeva u ukupnom broju registriranih žrtava u prometu po petogodišnjim dobnim skupinama. U 2020. od svih poginulih u nesrećama 7% žrtva je u skupini od preko 85 godina, u usporedbi s 0,5% osoba iz skupine 10 do 14 godina. Omjer “broja poginulih” prema “broju žrtava” bio bi drugačiji da su i podaci iz svih država članica bili cjeloviti.
Sudjelovanje u prometu
U Grčkoj, Cipru, Slovačkoj, Italiji i Finskoj udio starijih vozača među smrtno stradalima je 75% ili više, što je znatno više od europskog prosjeka. U Latviji, Hrvatskoj i Litvi jest znatno niže (60% ili manje).
Sudjelovanje u prometu
Distribucija poginulih starijih osoba po različitim načinima prijevoza razlikuje se od zemlje do zemlje. Neke zemlje na istoku EU imaju posebno visok udio pješaka – starijih osoba među stradalima. U Rumunjskoj i Litvi je jedna od dvije starije osobe - pješak. Primjerice, Nizozemska, Belgija, Danska, Njemačka i Finska, zemlje s visokim udjelom biciklista među poginulim starijim osobama (više od 20%) ima manje poginulih starijih osoba - pješaka od prosjeka. Moguće je objašnjenje da u zemljama s mnogo poginulih biciklista, starije osobe prolaze proporcionalno manje kilometara pješice. Švedska i Finska su zemlje s visokim udjelom poginulih starijih osoba među putnicima u automobilu. Ove razlike po zemljama članicama djelomično se mogu objasniti specifičnim ponašanjem i kretanjem starijih osoba u svakoj od njih posebna zemlja.
Vrijeme sudjelovanja u prometu U usporedbi sa svim smrtnim slučajevima, smrtni slučajevi starijih osoba češće se događaju tijekom radnoga tjedan (kada je poginulo 75% svih starijih osoba). Udio stradavanja starijih osoba noću na cestama (od 22:00 do 5:59) znatno je manji, svega 5% u usporedbi s 18% kombinirano za sve smrtne slučajeve.
Vrijeme sudjelovanja u prometu Donja slika pokazuje da postoje dva vrhunca u danu. Najviše stradavanja starijih osoba u danu je tijekom jutra od 9 do 11 sati, te u kasnim poslijepodnevnim satima od 15 do 18 sati. Distribucija smrtnih slučajeva starijih osoba više od jednog dana ne razlikuje se mnogo kao između radnog tjedna i vikenda.
Vrijeme sudjelovanja u prometu Nema značajnije razlike u stradavanjima starijih vozača u prometnim nesrećama i stradavanja u svim prometnim nesrećama bez obzira na dob sudionika, a koje su povezane s vremenskim uvjetima. 73% smrtno stradalih starijih osoba poginulo je po suhom/vedrom vremenu, 7% po kiši. Vrlo rijetko se događaju smrtni slučajevi u ekstremnim vremenskim uvjetima kao što su magla, snijeg ili tuča. Mjesto Većina (53%) starijih vozača stradala je na gradskim ulicama što je znatno više u odnosu na stradavanje u vozača svih godišta zajedno (38%). U usporedbi s distribucijom svih smrtnih slučajeva zajedno, stariji smrtonosne slučajeve također karakterizira niži udio na autocestama (5% naspram 8%) i u ruralnim područjima ceste (42% naspram 54%).
Postoje velike razlike između zemalja EU u pogledu distribucije stradavanja na različitim vrstama cesta. Zemlje s visokim udjelom starijih osoba poginulih na gradskim cestama (65% ili više) uključuju Rumunjsku, Hrvatsku, Litvu, Portugal i Slovačku. To su također zemlje s natprosječnim udjelom poginulih starijih osoba u svojstvu pješaka. Zemlje s najvećim udjelom starijih osoba poginulih na seoskim cestama (60% i više) su Švedska i Estonija. U poglavlju o Načinu transporta, također je utvrđeno da Švedska ima jedan od najvećih udjela smrtnih slučajeva starijih osoba među putnicima u automobilu. Konačno, Slovenija i Španjolska imaju relativno visok udio poginulih starijih osoba na autocestama (10% ili više).
Mjesto Velika većina poginulih, bez obzira na dob, je na cestama, ali ne na raskrižjima ili raskrižjima s kružnim tokom prometa. Slično je i sa smrtnim slučajevima starijih osoba, ali u manjoj mjeri. 70% starijih vozača poginulo je na dionicama cesta 2020. u odnosu na 74% poginulih vozača svih godišta. Među seniorima ima relativno više poginulih na raskrižjima (19% u odnosu na 12% svih poginulih). Stariji pješaci su prezastupljeni u sudarima na raskrižjima gdje ih je udarilo vozilo pri skretanju. I u usporedbi sa svim vozačima zajedno, stariji vozači motornih vozila imaju proporcionalno više nesreća kod skretanja ulijevo na raskrižjima i sudara s vozilima iz suprotnog smjera (vidi Tematsko izvješće o sigurnosti na cestama Seniori).
Korisnici cesta i vrste sudara
I na kraju Statistički pokazatelji iz baze podataka CARE i statističkog ureda Europske unije o nesrećama na cestama država EU (kao i iz Ujedinjenog Kraljevstva, od 2018. i četiri zemlje EFTA-e: Švicarske, Norveške, Islanda i Lihtenštajna) o vozačima starije životne dobi (seniorima) omogućuju uspoređivanje s ostalim dobnim skupinama vozača u pojedinim državama, kao i uspoređivanje između država i regija. Na taj se način može spoznati koliko su „naši“ vozači starije životne dobi doista rizični sudionici prometa i koliko su rizičniji ili manje rizični od svojih vršnjaka u drugim državama te koliko su opasni po sigurnost prometa u odnosu na vozače drugih dobnih skupina. Bez obzira na te komparacije crne brojke stradavanja u prometu na cestama EU previsoke su! Previsoke su bez obzira tko ih je počinio! I gdje i kada su počinjene! One zrcale sliku stanja sigurnosti koja nije nimalo opravdana i društveno prihvatljiva. Nenad Zuber, kolovoza 2023. godine
|
     |
|
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Autorska prava
© sigurno-voziti.net
2002 - 2024. godine.
Sva prava pridržana. |
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
PROVJERITE
