Autori: Stručni tim Hrvatskog autokluba: Sinan Alispahić, Ivan Smoljan, Nenad Zuber, Vladimir Benceković

OSVRT NA STANJE SIGURNOSTI MLADIH VOZAČA

Ili, zašto su mladi vozači u tako velikom broju sudionici u prometnim nezgodama?

Problem nesrazmjerno velikog sudjelovanja mladih vozača u prometnim nezgodama u usporedbi s njihovom općom zastupljenošću u cestovnom prometu još uvijek nije riješen. Proveden je velik broj istraživanja o mladim vozačima (posebno u razvijenim zemljama) i stečena su znanja o tome zašto je ta dobna skupina vozača toliko rizična. Problem je kao što je već naglašeno, kompliciran i uključuje mnoštvo psiholoških, socioloških, edukativnih i ostalih aspekta. Cilj je ove elaboracije da prezentira stanje fakata kada se radi o čimbenicima koji utječu na ponašanje mladih vozača i njihovo sudjelovanje u prometnim nezgodama te da izloži brojne sugestije u smislu pronalaženja adekvatnih rješenja posebno u djelatnosti osposobljavanja kandidata za vozača.

Broj mladih vozača starosne dobi od 18 do 25 godina predstavlja 2/3 ukupnog broja kandidata koji pristupaju vozačkom ispitu (podaci iz 1998. godine), a koji predstavljaju rizičnu skupinu i predmet su ovog istraživanja (tablica 1.).

Tablica 1. Broj ispita prema dobnim skupinama kandidataza vozača u 1998. godini

Razvidno je da se, prema dostupnim statistikama, broj mladih vozača od 18 do 24 godine starosti iz godine u godinu postupno povećava, što je prikazano u tablici 2.

Tablica 2. Broj mladih vozača u Republici Hrvatskoj

Vrlo su interesantni i indikativni podaci koji govore kako populacija mladih vozača starosne dobi od 18 do 24 godine čini 10 % stanovništva Republike Hrvatske. Mladi vozači čine oko 14 %. ukupne vozačke populacije, a od ukupnog broja vozača oko 21 % mladih vozača čini prometne nezgode.

Najčešće vrste prometnih nezgoda mladih vozača su: vožnja u slijedu, bočni sudari, čelni sudari, slijetanje s ceste, udar u parkirano vozilo, usporedna vožnja, a najčešće greške koje čine mladi vozači su: neprimjerena i neprilagođena brzina, nepoštivanje prednosti prolaska, vožnja na nedovoljnom razmaku, vožnja unatrag, uključivanje u promet, skretanje i pretjecanje. U odnosu na mjesto događanja prometnih nezgoda najčešće se nezgode događaju na: ravnom dijelu ceste, raskrižjima, u zavojima i na parkiralištima.

PRIJEDLOG: Vrlo je važno poduzeti sve odgovarajuće mjere kako bi se broj prometnih nezgoda u kojima sudjeluju mladi vozači smanjio, u prvom redu djelujući na uzroke zbog kojih nezgode i nastaju.